Otisak ličnosti: manifestacija ličnosti u svakodnevnim kontekstima

Zapitate li se ikad što o vama govori vaš tjelesni izgled, omiljena glazba ili način kojim uređujete prostore u kojima boravite? Može li netko tko načuje vaš razgovor zaključiti nešto o vašoj ličnosti? U kojoj mjeri vas „izdaje“ vaš Facebook profil ili čak adresa elektroničke pošte? Istraživanja su pokazala da naša ličnost ostavlja svoj „otisak“ u svim navedenim kontekstima te da oni sadrže tragove o našoj ličnosti koji omogućuju njezinu relativnu točnu procjenu.

U istraživanju mogućnosti procjene ličnosti prema tjelesnom izgledu sudionicima su prikazane fotografije cijelog tijela ciljanih osoba, a njihov zadatak bio je procijeniti ličnost osoba prikazanih na tim fotografijama. Drugim riječima, sudionici nisu bili ni u kakvom kontaktu s ciljanim osobama te su jedine informacije koje su o njima imali bile obuhvaćene tjelesnim izgledom. Utvrđeno je da je na temelju tog izvora informacija moguća relativno točna procjena otvorenosti ciljanih osoba, odnosno mjere u kojoj su društvene, pričljive, energične i sl. Utvrđena je mogućnost relativno točne procjene ugodnosti, otvorenosti prema novim iskustvima te narcizma. Pri tome je ekstravertirane pojedince obilježio atraktivan, vedar i opušten izgled, otvorene pojedince obilježio je kreativan i nekonvencionalan izgled, a ugodne pojedince karakterizirao je vedar i opušten izgled. Kad je riječ o narcizmu, na tu osobinu upućivala je moderna i skupa odjeća i dojam duljeg vremena uloženog u vlastiti izgled.

Sljedeći aspekt svakodnevnog konteksta koji često susrećemo, a prema kojem je moguće zaključivati o nečijoj ličnosti odnosi se na glazbu koju ta osoba sluša. U jednom istraživanju procjena ličnosti vršila se na temelju deset omiljenih pjesama ciljane osobe te je utvrđena mogućnost relativno točne procjene otvorenosti prema novim iskustvima i ekstraverzije. Utvrđeno je da je na temelju tog izvora informacija moguća točnija procjena od slučajnog pogađanja, posebice kad je riječ o emocionalnoj stabilnosti, ugodnosti, općenitoj sklonosti pozitivnim emocijama kao i o nekim vrijednostima koje ciljana osoba drži važnima. Iako opisano istraživanje nije uključivalo detaljnu analizu obilježja glazbe koja su vodila točnoj procjeni, utvrđeno je, primjerice, da je omiljena glazba ekstraverata energična, entuzijastična i da sadrži mnogo pjevanja. Izuzev glazbe koju pojedinci slušaju, moguće je istražiti još jedan aspekt provođenja vremena, a on se odnosi na procjenu ličnosti na temelju zvukova iz neposredne okoline u kojoj se osoba nalazi. U jednom su istraživanju sudionici, koji su bili studenti, nosili elektronički snimač (engl. Electronically Activated Recorder; EAR) tijekom dvaju uzastopnih dana. Sprava je snimala tridesetsekundne intervale zvukova iz njihove okoline svakih 12 i pol minuta pa je druga skupina, na temelju tako snimljenog materijala, procjenjivala njihovu ličnost. Tim izvorom informacija bilo je moguće u najvećoj mjeri procijeniti ekstraverziju ciljane osobe, nakon koje su slijedile osobine emocionalne stabilnosti i savjesnosti, zatim ugodnosti te otvorenosti prema novim iskustvima. Pri tome su, primjerice, ekstravertirani pojedinci više vremena provodili u društvu nego sami i tijekom promatranog perioda koristili su se većim brojem riječi, a savjesni su pojedinci provodili više vremena na predavanjima i upotrebljavali manje psovki. Nadalje, ugodni pojedinci upotrebljavali su manje psovki i provodili su više vremena kod kuće. Pojedinci otvoreni prema novim iskustvima provodili su više vremena na javnim mjestima poput restorana i kafića.

Jedno od mogućih pitanja jest nosi li i fizička okolina tragove ličnosti pojedinca koji u njoj provodi vrijeme, a skupina istraživača potražila je odgovor na to pitanje u spavaćim sobama i uredima. Na temelju ureda ciljanih osoba bilo je moguće relativno točno procijeniti otvorenost prema novim iskustvima, ekstraverziju te savjesnost osoba čiji su uredi promatrani. Distinktivnost i nekonvencionalnost pri tome su bile obilježja ureda povezane s otvorenošću, a sa savjesnošću su bile povezane dobra organiziranost, urednost i nezatrpanost. Uredi ekstraverata bili su relativno topli, ukrašeni i primamljivi. Ličnost je bilo moguće procijeniti i na temelju spavaćih soba ciljanih osoba, a ukupna mogućnost točne procjene ličnosti bila je veća kad je riječ o sobama u odnosu na urede. Najviša razina točnosti procjene ličnosti pritom je utvrđena je ponovno u slučaju otvorenosti, a zatim su slijedile savjesnost i emocionalna stabilnost pa ekstraverzija i ugodnost. Sobe otvorenih pojedinaca bile su distinktivne te su sadržavale raznolike knjige i časopise, a sobe savjesnih pojedinaca bile su dobro organizirane, uredne i nisu bile zatrpane.

Izuzevši fizičko okruženje, tragove ličnosti moguće je tražiti i u virtualnom, a jedno od najpopularnijih svakako je Facebook. U jednom istraživanju utvrđeno je da Facebook profili omogućuju relativno točnu procjenu ličnosti, odražavajući stvarnu ličnost korisnika, odnosno vlasnika profila, a ne njihovu samoidealizaciju. Mogućnost točne procjene bila je najviša kad je riječ o ekstraverziji te otvorenosti prema novim iskustvima, a mogućnost procjene veća od slučajnog pogađanja utvrđena je i u slučaju osobina ugodnosti i savjesnosti. Mogućnost procjene ličnosti koja je viša od slučajnog pogađanja utvrđena je čak i kad se radi o još manjem izvoru (virtualnih) informacija poput adresa elektroničke pošte, a procjena je bila moguća u slučaju osobina otvorenosti prema novim iskustvima, savjesnosti, ugodnosti te emocionalne stabilnosti i narcizma. Pri tome su, primjerice, otvoreni pojedinci imali kreativnije adrese elektroničke pošte, adrese savjesnih pojedinaca bile su manje duhovite, a narcisoidni pojedinci u većoj mjeri upotrijebili su samouzdižuće adrese.

Na temelju opisanih istraživanja možemo zaključiti da naša ličnost ostavlja svoj „otisak“ u velikom broju naših svakodnevnih aktivnosti, preferencija i konteksta. Pri tome taj otisak nije samo prisutan već je i vidljiv vanjskom promatraču koji nikad prije toga s nama nije bio u interakciji te o nama ima samo informacije sadržane u promatranoj situaciji ili kontekstu.