Pojam therapy speak odnosi se na netočnu uporabu psihologijskog žargona u svakodnevnom govoru, posebice na pojmove vezane za psihoterapiju i mentalno zdravlje (npr. postavljanje granica, narcizam, gaslighting, trauma, trigger i sl.). Therapy speak posljednjih je godina sve uočljiviji na društvenim mrežama zahvaljujući rastu i popularizaciji psihoedukativnih profila i influencera koji se bave temama mentalnog zdravlja. Uspjeh nekog sadržaja na društvenim mrežama uvelike ovisi o tome koliko brzo i efikasno plijeni pažnju uz što manji trud za konzumenta, što predstavlja plodno tlo za gubitak nijansiranosti i nekritičko ili znanstveno neutemeljeno korištenje psihologijskih pojmova. Također, therapy speak može biti privlačan osobama koje traže objašnjenje teškoća s kojima se suočavaju, koje žele dobiti empatiju i razumijevanje drugih ljudi i kojima nedostaje vještina za autentičnu i otvorenu komunikaciju o svojim osjećajima. Štetne posljedice therapy speaka uključuju potencijal za (netočnu) samodijagnozu, površno i neautentično izražavanje osjećaja, narušene odnose s drugima te banaliziranje i stigmatizaciju psihičkih poremećaja, stoga je važno osvijestiti i izbjegavati nekritičku uporabu therapy speaka.