Tražite posao? Bili ste na razgovoru za posao? Niste odgovorili na željeni način na postavljena pitanja? Trema Vas je preplavila?
Približavanjem završetka studija razmišljate o traženju posla. Neke aktivne korake ste poduzeli, a neki Vas tek čekaju. Korak bliže zapošljavanju je i obavljen razgovor za posao koji često puta prođe neuspješno. Zbog čega?
Razgovor za posao podrazumijeva razgovor između kandidata i poslodavca. Poslodavac postavlja niz pitanja putem kojih pokušava u konačnici procijeniti je li i u kojoj mjeri kandidat prikladan za posao. On uključuje osobnu prezentaciju kandidata. Nekoliko je vrsta razgovora za posao podijeljenih prema dominantnoj strategiji intervjuiranja: klasični, situacijski, bihevioristički i stresni. Klasični razgovor većinom sadrži općenita pitanja, npr. ,,Zašto smatrate da ste dobri za ovaj posao?”. Situacijski razgovor se provodi s namjerom da se ispitaju kandidatove sposobnosti da obavi određeni zadatak, npr. ,,Kako biste riješili konflikt s kolegom oko podjele poslova?”. Ispitivanje kandidatovih dosadašnjih sposobnosti se obavlja putem biheviorističkog razgovora, npr. ,,Kada ste trebali obaviti više zadataka/projekata kako ste odredili prioritete?”. Prema nekim autorima, jedna od vrsta intervjua je i stresni razgovor putem kojeg se postavljaju pitanja sa svrhom provjere ponašanja kandidata pod stresom, npr. s kandidatom se na neprijateljski način započinje intervju (Powers, 2007) .
Nakon provedenog razgovora, kako bi procijenio kvalitetu kandidatovih odgovara, poslodavac vrednuje dobivene odgovore. Ovaj proces osim vrednovanja sadržaja odgovora uključuje i vrednovanje načina odgovaranja, npr. ljubaznost, samopouzdanje, jasan govor.
Najčešće pogreške kandidata posljedica su neinformiranosti i nepripremljenosti te stresa i manjka samopouzdanja (Frgačić, 2014) . Pogreške možete izbjeći informirajući se o organizaciji i radnom mjestu za koje se prijavljujete, dobrom pripremom i isticanjem svojih pozitivnih osobina zbog kojih bi se poslodavac odlučio zaposliti upravo Vas.
Autori:
Ivona Čarapina Zovko, Filozofski fakultet u Mostaru